✨ Report of Māori-Pākehā meeting
110
Maori. E pouri ana matou mo o matou whanaunga e whawhai ana mai, ka pouri tahi me ratou, a tenei ake, ki te rongo hoki matou ki te matenga o etahi, ka tangi tahi me ratou. E pai kia waiho rawa atu te whawhai nei ki Taranaki; kia noho tonu ai tatou i ranga i te marire i te pai, penei me tatou ano i noho i enei nga tau huhua kua pahemo atu. Tenei matou katoa te mahara nei te whakaae nei ki nga mahi pai a Te Puni. I mua i te timatanga i kaha ano te Maori; me i pai ki a ratou, kua mate i a ratou nga Pakeha; otira kahore ratou i pai kia pea, erangi na ratou nga Pakeha i ka- ranga ki uta i wakanoho. Muri mai hoki, i te takiwa i a Kawana Kerei, whakahoa ana a Te Puni ki nga Pakeha, whahawai tahi atu ana me nga Pakeha ki te hoa riri. A, muri mai nei, ka noho tahi i runga i te marie i te aroha, ae, he takiwa roa tenei, ka 15 hoki nga tau. Na, kua nui haere nga Pakeha, kua tini; kua nui haere hoki nga pai ki nga Maori no roto no tenei whakatokomahanga o nga Pakeha. Kua whakaaetia hoki tenei nui haere o te pai e nga Rangatira Maori i inaianei. Kahore matou e whakapono ana i nga korero e puhia ana e te hau; a ki te mea ho ka rangona e ratou e nga Maori nga korero kino korero whakahoho na te Pakeha, me haere tonu nga Maori ki nga Kai-whakawa korero atu, ai, kia ata kimihia ai aua korero. Tenei hoki, ka rongo au kei te owhiti nga Maori ki te Miritia, ara ki te whakahoa- tanga i nga Pakeha katoa e noho noa ana; otira kahore he take tahi mo tena owhiti. Kiia atu, e koe e te Para, kiia atu, no te mea kua riro atu ki Taranaki, koia nga tangata o konei ka wakahoia ai, hei tiaki hoki i nga whare hoia. Tenei au te tu nei, me te ki nui atu, ki tapu atu, kore rawa matou nga Pakeha e tahuri ki nga Maori patu ai whawhai ai, kore rawa, kore rawa. Erangi ma ratou e timata e poka- noa mai, katahi rawa matou ka tu atu ki te whakaora i a matou. Tenei hoki, maku ka mahi ai tenei Miritia hei tiaki i nga Maori katoa e wakahoa ana ki nga Pake- ha. Kiia atu hoki, e Te Para, ma ratou ma nga Maori e noho nei e korero tenei hui ona korero; ae, tukua kia haere ta- whiti. A, ki te mea, tena ano nga Maori e hiahia ana kia hui ratou ko nga Kai-wha- kawa mo te korero, ma ratou e kii mai, a ka hui ano.
Na, ka whakatika a TE RATERA- MA (tetahi o nga Kai-whakawa o Heretaunga), ka ki atu ki nga Maori: "No te mea he hoa koutou no matou ka pai nei au ki te korero atu ki a koutou. No mua iho ano ta nga Maori whakahoatanga mai. Ekore au e wareware ki te mahi pai a nga Maori, i mahia nuitia e ratou ki te hoa riri, i a Kawana Kerei e noho ana mai. Tenei taku whakaaro, kia penei nga Maori te korero marama mai ki nga Pake- ha, me nga Pakeha hoki e korero mara- ma atu ki a nga Maori. Kaua hoki ratou e wakapono i nga korero kino, korero whakahoho noa, korero owhiti, he korero kino hoki tenei mo tatou tahi. No te rangi inanahi taku whakapapai atu ki a Te Puni, nona i haere mai ki au ai mo te korero tito i oho ai nga Pakeha ki Heretaunga. Ki nui atu ana ahau ki a Te Puni, kua hui nga Kai-whakawa kia ata kimihia taua korero; a ka ki atu hoki au ki a tera, kahore au e wakapono ana e, na- na, na Te Puni tena mahi. No te mea hoki ko ia pu te tino hoa o nga Pakeha katoa puta noa i nga tau e 20. Na ko te Miritia hoki, na Te Kawana tenei i karanga, kia puta ki waho hei tiaki i nga whare hoia i nga taonga hoki i nga aha i nga aha o nga hoia, ka riro atu hoki aua hoia ki raro-a, kaore e ahei kia turi ki te karanga a Te Kawana nui. No mua ano toku whakawirina- kitanga ki nga Maori, a ekore au e puta ke inaianei. Heoi ano ta nga Pakeha, ko te whakatupu kai, ko te noho tahi ratou ko nga Maori i runga i te whaka- hoatanga mau tonu. Kia mau tonu te rongo te marie a nga Pakeha a nga Maori. Heoi ano, ko taku kupu wha- kamutunga tenei, Hei pai hei aroha anake ki nga Maori o tenei whenua."
Na, ka whakatika a TE METE (no Mataikona), ka ki:--"Katahi au ka haere mai i Wairarapa; koia au ka ki ai, maku e korero ki nga Maori o konei nga mahi o Wairarapa. Ka nui te ko- rero tito noa i roto i nga Maori o reira; koia ratou i hui nui ai ki Papawai, haka ai, whai korero ai; nui noa to ratou whakaotanga. Ki ana mai ra- tou ki au, Kua mate nga Pakeha toko- maha i a Wiremu Kingi, kua kawea a Te Teira e Kawana ki te whare here- here. Ka kata au ki ena nga korero parau, ka whakaatu hoki i nga nupepa, i nga pukapuka whakapanui, ka korero hoki ratou i nga korero o roto. Katahi ratou ka ui mai ki au, He aha nga ko- rero i rongo ai ratou i rere ke ai i to te Nupepa i to nga pukapuka? ka ki atu au, He parau ra ena korero i rongo ai koutou, kahore he pono tahi, koia i rere ke ai. Heoi, kahore au e mea ana, tera nga Maori o Wairarapa e whaka- kino ki tetahi o nga Pakeha o reira; erangi he mataku pea no ratou i hui ai ratou, he oho kino hoki to ratou, he o- whiti mo nga korero parau. Na, ko taku kupu tenei ki nga Maori o konei, me he mea ano ka whai whanaunga ratou"
Next Page →
✨ LLM interpretation of page content
🪶
Continuation of report on public meeting in Wellington regarding Taranaki affairs
(continued from previous page)
🪶 Māori AffairsWellington, Taranaki, Māori meeting, speeches, peaceful coexistence, Te Puni, Te Raterama, Te Mete
6 names identified
- Te Puni, Spoke at the meeting regarding Māori-Pākehā relations
- Kerei (Governor), Mentioned as former Governor during past Māori-Pākehā cooperation
- Te Raterama, Magistrate of Heretaunga, addressed the meeting
- Te Mete, From Mataikona, addressed the meeting regarding Wairarapa
- Wiremu Kingi, Mentioned in rumors regarding the Taranaki conflict
- Te Teira, Mentioned in rumors regarding the Taranaki conflict
Hawke's Bay Provincial Gazette 1860, No 20