✨ Taranaki Conflict Reports
i te Wiremu Kingi. 200 o nga hoia i haere mai i Waitara ki te taone.
I te Tapere 23.—130 o nga tamariki me te rahi atu, me nga hoia 200, i haere puku atu ki Ratapihipihi i te 4 o te haora i te ata. Kahore ratou i aru i nga maori ki te ngahere.
Manei 26.—Kei te hanga pa a Taranaki ratou ko Ngatiruanui, e rata ana ki te taone. Ta ratou whakaaro pea, kia riro mai te nuinga o nga hoia kikonei, kia taea ai e Wi Kingi nga mea e noho atu ki Waitara. Ka tapoko ki Waitara te Tima nohinohi no Whakatu, hei wakautu i nga mea mo nga hoia. Ko te Naiha, manawa, i tae mai i Akarana me etahi hoia ano ki runga. 500 a nga maori kua tata mai, e iwa nga mairo i te taone—hei apopo pea ka tutata mai, hanga ai i te pa.
Turei 27.—E mea ana te korero, kua hanga e Wiremu Kingi nga pa e rua, he mea nunui, kotahi ki runga o to Teira wahi, kotahi kei waho o te kaha. No te ata nei, ka kitea te kohuru! Tokotoru nga pakeha i kohurutia rawatia e te maori, ko o ratou ingoa, ko te Poari, ko Pahimore, ko Ho. E haere marie ana ratou ki Omata, puhia ana e te tangata, he mea whakapiri nga kai kohuru ki roto o te puihi, muri iho o te puhanga, ka haea. Ko te Poari, a haere ana ki te hoko hipi; kahore ia i tupato ki nga maori, no te mea, he tangata hokoko mea ia i roto i a ratou i nga tau maha, mea ana ia, e kore ratou e aha ki a ia. I tua ia i te matenga. No, ka kitea tona tinana e te pakeha, kei te muru tetahi maori i ona kakahu, oma ana taua tahae. E whiu ana a te Pahimore i nga kau ki tume kaate hei tiki taiepa. I puhia ano ona kau i te upoko; unuhia ana nga io, whiu ana ki te taha o te ara. Koia hoki i tu i te matenga, ka haea kinotia. Ko Ho, e haere noa atu ana ki te whakateitei i ona kau, e haere nga tahi aua ia raua ko Pahimore. I tu ano hoki ia i te matenga, ka haea maoritia hoki.
Heoi ano te kino, ko tenei! Mehemea e haere tonu ana ki runga o te whawhai mate ai, ka tika. He aha hoki te mate noa a te tangata ki runga o te whawhai, nana hoki tana mahi? Tena ko tenei, ka whakarihariha pu te tangata ki te kai kohuru, e whakamatea noa aria i te tangata kahore i mau pu. Kua wero te ringa o nga tangata o Wi Kingi i te toto o enei pakeha. He aianei hoki ka whakamamaetia te hunga kohuru. Kua mate noa nei hoki nga tangata poka noaianei, e kore e tohe, heoi, ko enei tangata ka whakairia to ratou hara ki runga i a ratou.
Titiro katoa, nga maori, ki te mahi he o Taranaki! Ka whakakinongia hoki ratou e nga tangata katoa. Tau ana te pouritanga ki runga o nga pakeha i tenei ritenga kino—i tenei mahi kohuru! Tokorua hoki nga tamariki pakeha e ngaro ana, meinga ana, ka mate.
Wenerei 28.—Kitea ana te tinana o nga tamariki tokorua, kei te koraha o Omata e takoto ana. Na te Paraone minita i kite; mate rawa. Ko nga ingoa, ko Pote raua ko Paka. He mea whakamate ki te patiti, kua motuhia te ringa o tetahi. Ka haere etahi hoia, me etahi heremana ki te titi i nga pakeha o te kainga o te Paraone. Ka tutaki ki nga maori ki Waireka, ka whawhai. 800 o te maori, 100 o te hoia, 25 o te marini, 140 o nga pakeha no te kainga o te Paraone. Ka puta mai te rangatira o te Naiha manawa (Cracroft) me nga heremana 60, tauria ana e ratou te pa kua oti te hanga e Taranaki ratou ko Ngatiruanui, ka mate i a ratou 100 o te maori, ko etahi i mate rawa, ko tahi i tu kau, kotahi o nga marini i mate rawa, ko tahi hoki o nga pakeha noa, 14 i tu i nei. I tua ano etahi o nga maori i roto, mate rawa tetahi o nga maori i a Hoera.
Tenei 29.—E mea ana te korero, ko nga maori i whakamatea inanahi, 100,
Next Page →
✨ LLM interpretation of page content
🪶
Events in Taranaki
(continued from previous page)
🪶 Māori AffairsTaranaki Conflict, Military Operations, Māori Relations, Battle Reports
10 names identified
- Wiremu Kingi, Māori leader involved in conflict
- Teira, Māori leader mentioned in land dispute
- Poari, Pākehā killed by Māori
- Pahimore, Pākehā killed by Māori
- Ho, Pākehā killed by Māori
- Pote, Pākehā child killed by Māori
- Paka, Pākehā child killed by Māori
- Paraone, Pākehā settler involved in conflict
- Cracroft, Naval commander involved in conflict
- Hoera, Māori killed in conflict
Wellington Provincial Gazette 1860, No 8