✨ Māori Affairs and Taranaki Conflict
Inaianei kua tini nga hoia, me nga heremana, koia ahau i whakaaro ai, kore pea e roa ake tenei whainga, ka mutu, a ka tau ano te paki ki tonga o tera wahi e rerengia ana e te toto o te tangata.
Kia puta mai ano he korero hou o muri iho o tenei, kua tae mai, ka whakatia ano ia mo koutou....
Heoi ano, e hoa ma,
Na to koutou mama
Na te Petetona,
Featherston, Superintendent.
KO NGA RITENGA O TE KORERO I TAE MAI KI RUNGA O TE TIMA I TARANAKI.
No te Hatarei, te 17 o nga ra o Maehe, i timata ai te mahi a nga hoia. Tauria ana te Pa i runga o te whenua, i hokonae te Teira, ki te Kawana. No te 11 o nga haora i timati ai te tangi o te pu rev—ka roa te mahi i taua ra. Ko te roa o te takiwa i puhia ai, 800 iardi—whakatata haere ana ki te pa, kia 140 iardi—rere aria nga mea whakaka, menga mea whakaka. Konga pou o te pa turakina, heoi kahore i taea nga keringa; kapohia ana e nga hoia te kara, e mau ana i runga o te pou, riro ana i a raua—tokoru ao ratou i tu, ko tahi o raua i tino mate.
Ra Tapu 18.—I ka te ahi o roto o te pa i te po, ao noa te ra; ka mahue ia i nga maori—ka whakahoroa te pa e nga hoia. He tino pa ano ia—tera ano nga waru nunui kei roto.
Manei 19.—Kei te korero, kahore he maori i mate, e ngari etahi kua tu, i wati te ringa o tetahi. Ko etahi o nga maori o te Ninia kua tahuri ki WiKingi, ko Karipa, ko te Haena, me etahi atu, kotahi pea te kau, ko ratou hoki o te Tima, Te Puke, me te Kaipakopako, kua uru ki roto o te hunga tutu. Mea ana nga maori, ka nui to ratou oho i te mahi o nga mea whakaka, me nga mea whakaka. Takoto tonu ana ratou ki roto o nga waru, takomahai mate i nga titoretanga o nga pou. Mea ana to ratou whakaaro, kua karapotia ratou, kahore ia he putanga ki waho. Heoi ra, i te ata ka kite ratou i te tamahaki takoto noa, kahore he hoia kei reira.
Turei 20.—Ka haere te Whaitere raua ko te Koweteki te kauwhau, ka tae atu ki a Wiremu Kingi, korero ana raua, kahore he tangata i mate rawa.
Wenerie 21.—Ka pa a Poharama, ratou ko etahi atu, ki a te Makarini, kia meinga ratou hei tangata mo te Kawana. Ka puta mai te rongo kua tutakina te meira i Warea. Na Aperahama, rangatira o te Patukai, nana aho i tutaki.
Tarei 22.—Ka runanga nga maori no Katere, no Hua, no Waiwakaiho; ka mea katoa ratou, kia whakatupuhoia ratou mo te Kuini.
Paraire 23.—Kawea mai ana te korero, kua tahuri, nga maori o Rata-pihipihi, ara, nga tangata o Manahi, ki te hunga tutu, ko Manahi ano te tuatahi i tuhi i tona ingoa, hei tangata ia mo te Kuini. He tohu ano tona. I maha, nga tau i noho whakahoa, tahi ia menua, —Dakeha, Ko Ratapihipihi hoki he whenua whakante, e wha nga mairo i waho o te taone. 50 o nga tangata o Taranaki kei Akura, e haere ana ki a Wiremu Kingi.
Hatarei 24.—800, he tino mano ranei, o Taranaki ratou ko Ngatiruanui e haere mai aria ki Ratapihipihi, te kainga o Manahi. 70 kua tae noa mai; ka tu te halm maori. Ta ratou i mea nei, kia whakahaereaketia nga hoi~
Next Page →
✨ LLM interpretation of page content
🪶
Message to Māori of Wellington, Heretaunga, Wairarapa, Porirua, Waikanae, Otaki, and Other Regions
(continued from previous page)
🪶 Māori Affairs4 April 1860
Māori Relations, Taranaki Conflict, Peacekeeping, Government Communication
- Featherston, Superintendent
🪶 Events in Taranaki
🪶 Māori AffairsTaranaki Conflict, Military Operations, Māori Relations, Battle Reports
7 names identified
- Teira, Land sold to the Governor
- Wi Kingi, Mentioned in conflict
- Karipa, Joined conflict
- Haena, Joined conflict
- Manahi, First to sign allegiance to the Queen
- Makarini, Mentioned in conflict
- Aperahama (Rangatira), Cut the mail
Wellington Provincial Gazette 1860, No 8