✨ Report on Māori meeting
105
NA, KO TE HUI KI PONEKE.
E ta ma, kia rongo mai koutou ki te hui
nui ki Poneke, no nga tino tangata no
nga rangatira Maori, no Ngatiraukawa
no Ngatiawa. Tenei te take i hui ai
nga tangata, he mea kia kite ratou i nga
rangatira Pakeha e noho ana ki Poneke;
kia ata korero ratou i nga mahi e mahia
ana ki Taranaki. Na, ka hui, ka ki te
whare nui whare Komiti nei; he Maori
etahi, he Pakeha etahi. Na, tenei ano
stahi o nga pakeha, ara, ko Te Petetona
(ko te kawana nei o Poneke), ko nga
Kaiwhakawa katoa, ka ehu taku matahi
o enei, ko te Pihopa o Poneke, ko nga
Minita hoki o kona, ko etahi atu ka
etahi atu. Heoti, ka noho nga tangata,
ka whakaritea ko Te Parama (Minita nei no
nga Weteriana) hei whakamari. Koia
kau te pai o taua hui! te ata noho, te
ahua pai hoki o nga tangata, me te pai
o te korero.
Na, ka timataria te korero. Ka kiia
atu e te tangata, kua karangatia hei
rangatira mo taua hui ra, "haere mai,
haere, e aku hoa Maori, korerotia nga
korero: tenei te kitea nei, ko nga Pa-
keha e pai ana ki nga Maori, ko nga
Maori e pai ana ki nga Pakeha."—A i
penei te tu o tana korero.
Na, ka kiia atu e Te Para, kia korero
mai nga rangatira Maori i a ratou ko-
rero. Kia kiia toutia mai e ia tangata
tana whakaaro tana whakaaro; aha-
koa whakapapai whakahe ranei; aha-
koa whakamarama whakapouri ranei,
aha noa atu ranei, kia whakaputaina
mai.
Katahi ka whakatika a TE PUNI,
(no Ngatiawa,) ka whai korero mai,—
"Ae, tenei, maku e korero. E ta ma, e
nga Pakeha, i anga mai au i mua i Ta-
ranaki, ko ahau te hoa no te Pakeha, no
tona unga mai ki uta nei. Na, i mua,
i te wa kahore he pakeha ki konei, ka
u mai he kaipuke patu wera, ka eke
atu he Maori ki te hoko taewa, a riro
rawa atu ia ki Poahakena. Ka rua ona
tau ki reira, ka hoki mai. Korerotia
ana ki a ia, Meake ka whai hoia pakeha
ki te kainga ki Niu Tirani. Kiia atu
ana e ia, Ka pai ra, ma nga hoia au ka
ora ai. Ina hoki, e ta ma, tenei te mea
i pera ai ia i te atu, he mataku nona i
ona hoa riri Maori. He iwi patu ta-
ngata hoki te maori. Heoti ano; ka
tae mai nga kaipuke i nga pakeha hei
noho; ka hoko ratou i te oneone, ka
whakahoa ki te Maori, ka riro atu te
Maori ki roto i te poho o te Pakeha
noho ai, ano ra me he tamaiti tupu nana.
E hoa ma, ekore e taca e au te ki atu
ki a koutou i te utu o toku aroha ki te
pakeha, i mua inianei he aroha mau
tou, tupu tou. Tena koutou te ki na,
Kei te aroha mai koutou, a e tika ana,
he aroha ano: otira ekore e rite i toku
aroha. Koia hoki au ka haere mai ai i
tenei ra ki tenei hui, kia ui atu e, Hei
mau ranei, hei kore ranei e mau; otira
hei mau ano. Ae, hei mau anake. Ma
koutou hoki ma nga Pakeha e korero
mai ki au. Ka nui te korero kino i roto
i nga Pakeha moku. He korero hori
anake ena nga korero. Kahore au e
pai ana kia noho nga Pakeha motu ke
atu i nga Maori; kaore: erangi me
noho tahi. Ma era atu nga iwi e wha-
kararuru, e whakatupu kino, tena ko
tatou nei, kia noho pai tatou, kia noho
aroha tatou. Ka nui te kino o nga ko-
rero e korerotia ana, na nga Pakeha
ranei na nga Maori ranei. Ka pouri
toku ngakau ki ena nga korero. Heoi
ano taku korero."
Katahi ka whakatika a TAMI-
HANA TE RAUPARAHA, ka ki:
"Whakarongo mai ki au, e oku tua-
kana e nga pakeha. Kei Otaki toku
kainga noho, kei tetahi pito o Poneke.
Tenei, ka pai ki au kia hui tatou i tenei
ra, kia kite matou i a koutou i nga kai
whakawa i nga Rangatira no Poneke;
kia korero hoki matou ki a koutou i a
matou whakaaro ki nga mahi e mahia
mai nei i enei nga ra. Na, kaore matou e
pai ana kia puritia a matou whakaaro a
tauto mahara. He tama hoki au no
taua tangata whai ingoa no Te Rau-
paraha, koia ka korerutia mat i nga ko-
rero o Taranaki. E ta ma, he whakaaro
pai ta matou; ae, he pai anake. Kia
noho tahi tatou. Kua whiti rawa atu au
ki Ingarani; kaore au i haere rawakore
atu ki reira, kia atawhaitia ai ahau;
ahakoa ka nui noa te atawhai te aroha a
nga tangata o taua whenua ki au, ae, nui
noa atu. E hoa ma, kia pai to tatou
noho; kia noho marie. Kaua tatou e
hoki atu ki nga tikanga kua oti i a tatou
te whakarere. Tenei au te nei, te
whakamahara nei, kaua e whakarangona
nga korero e mea ana, Kei te pai matou
nga Maori kia whawhai ki nga Pakeha.
He hori anake tera korero, whakarerera
atu. Kua roa noa to matou noho i runga
i te rangimarie; kua wareware i a
matou nga tikanga whawhai. Tenei
anake ta matou; ko te noho marie.
Kaua koutou e whakaaro kino ki nga
Maori, e mea ana, tena pea matou e
Next Page →
✨ LLM interpretation of page content
🪶
Report on the public meeting in Wellington regarding Taranaki affairs
(continued from previous page)
🪶 Māori Affairs17 April 1860
Wellington, Māori meeting, Taranaki, Ngatiawa, Ngatiraukawa, Te Puni, Tamihana Te Rauparaha
- Isaac Featherston (Superintendent), Attended meeting as Te Petetona
- James Buller (Reverend), Moderator of meeting as Te Parama
- Te Puni (Chief), Speaker at meeting
- Tamihana Te Rauparaha, Speaker at meeting
- Te Rauparaha (Chief), Mentioned as father of Tamihana
Hawke's Bay Provincial Gazette 1860, No 20